U prvih devet mjeseci 2025. broj kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj pao je za 13 %, ali tržište pokazuje znakove sazrijevanja. Stručnjaci donose analizu trendova i prilika koje oblikuju novu fazu tržišta.

U prvih devet mjeseci 2025. zabilježeno je 85.563 kupoprodaja, što je 13 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Iako brojke pokazuju blago usporavanje, tržište i dalje ostaje dinamično i aktivno, s jasnim naznakama promjene kupovnih navika.

„Ovakav trend rezultat je kombinacije faktora: usporavanja tržišta u zemljama iz kojih dolazi najveći broj kupaca, većih kamatnih stopa u eurozoni te znatnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj“, komentirao je Boro Vujović, direktor Opereta nekretnina, dodajući kako je ova godina stabilizirala tržište.

Rast u samo tri županije

Regionalno gledano, samo tri županije bilježe rast broja transakcija – Varaždinska (+38 %), Koprivničko-križevačka (+18,2 %) i Ličko-senjska (+13,6 %). Ovaj trend potvrđuje sve izraženiju decentralizaciju tržišta: interes se širi prema sjevernim i kontinentalnim krajevima, gdje je omjer cijene i kvalitete života povoljniji, a investicije sve češće dolaze od domaćih kupaca.

S druge strane, Jadran bilježi izražen pad aktivnosti. Splitsko-dalmatinska (−29,7 %), Krapinsko-zagorska (−27,9 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (−27,4 %) su među su regijama koje su u posljednjih nekoliko godina bile u investicijskom vrhuncu, a sada ulaze u fazu tržišne ravnoteže. To se dijelom događa i zbog toga što je broj inozemnih kupaca u prvih devet mjeseci pao za 22 posto u odnosu na 2024. godinu, a oni su uglavnom kupovali nekretnine na obali. Njihov izostanak utjecao je na pad prodaje u ovim regijama.

Najviše stranih kupaca i dalje dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali s dvoznamenkastim padom – između 22 i 28 %. Pad interesa vidljiv je i kod skandinavskih zemalja, dok manja tržišta poput Srbije (+28 %), Sjeverne Makedonije (+38 %) i Rumunjske (+50 %) bilježe rast, što ukazuje na postupnu diverzifikaciju izvora kupaca.

„U ponudi nema dovoljno nekretnina koje odgovaraju budžetima inozemnih kupaca. Najveći je problem nesrazmjer između onoga što kupci traže i onoga što je dostupno. Na obali se najviše traže nekretnine do 500 tisuća eura, ali takvih je vrlo malo u ponudi. Za razliku od prije nekoliko godina, danas je i znatno manje kupaca s velikim budžetima, primjerice iznad milijun eura“, objašnjava Vujović.

Gdje se najviše kupuje

U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine prodano 11 682 nekretnina što je 2.859 odnosno 19,7% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, glavni grad ostaje najaktivnije pojedinačno tržište u Hrvatskoj. „Manji broj transakcija više govori o ograničenoj ponudi kvalitetnih stanova nego o padu interesa. Kupci su prisutni, ali sve više traže novogradnju koja pruža kvalitetu i vrijednost. Ovo usporavanje kupoprodaja rezultiralo je stabilizacijom traženih cijena i to starijih nekretnina“, dodaje Vujović.

Tko je u prednosti, kupac ili prodavatelj

„Ovo što se sad događa na tržištu, idealno je za kupce koji razmišljaju dugoročno. Cijene su stabilnije, pregovarački prostor je veći, ponuda je diverzificirana. Manje transakcija ne znači slabije tržište – naprotiv, brojke pokazuju sazrijevanje tržišta nekretnina. Kupci više ne trče za prilikama, već traže vrijednost i sigurnost ulaganja“, zaključuje Vujović.

Najveći dio transakcija i dalje čine stanovi i apartmani, s ukupno 17.164 prodaja (−13 %), dok je broj prodanih kuća 2.278 (−22 %). Ukupno gledano, stambeni segment bilježi pad od 14 %, ali ostaje nositelj tržišne aktivnosti s ukupno 19 442 prodaje.

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge