U bankama i nekretninama građani Hrvatske čuvaju najviše imovine. Po nekim procjenama, oko 150 milijardi eura imaju u stanovima i još 200 milijardi kuna ukupnih depozita u bankama. Po podacima Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, krajem prošle godine većinu štednje u bankama od 84 posto ili 168 milijardi kuna čine ulozi koji su kompletno osigurani. To znači da toliku masu štednje čine ulozi koji ne prelaze 100 tisuća eura ili oko 740 tisuća kuna.
Popis stanovništva iz 2011. pokazao je da građani imaju oko 1,9 milijuna stanova površine od gotovo 170 milijuna četvornih metara. Analitičar i poduzetnik Nenad Bakić prošle je godine vrijednost te imovine procijenio oko 150 milijardi eura, ako bi se svaki “kvadrat” cijenio po 879 eura. Hrvatska ljubav prema nekretninama koje se smatraju najboljom i najsigurnijom investicijom, cvjeta još iz vremena bivše države, a posljednjih mjeseci cijene opet skaču.
Ove godine porasle su 5,6 posto, a tražene cijene u oglasnicima u kolovozu su rasle sedam posto u odnosu na isti lanjski mjesec, u Zagrebu devet posto, a u Splitu su narasle 11 posto…
Iz agencija za prodaju nekretnina navode da su lani cijene stanova rasle prosječno pet posto, ali promet nekretninama je opet pao nakon svega dvije godine rasta kao i ukupni volumen transakcija, te smatraju da smo daleko od nekretninskog balona iz pretkriznih godina. Jer, onda su se nekretnine značajno kupovale kreditima u švicarskim francima, a danas su cijene još 15,6 posto ispod onih od prije jednog desetljeća.
Rentna ekonomija
– Primjetan je rast na domaćem tržištu nekretnina, a taj rast teško može naći podršku ili opravdanje u aktualnim gospodarskim trendovima ili demografskim kretanjima. Evidentno je da na rast nekretnina utječe i turistička djelatnost, ali i porezni sustav koji pogoduje rentnoj ekonomiji. Pogoduje tome i to što se 2015. godine, kada se mijenjao porezni sustav te uveo porez na kapitalnu dobit i porez na primitke od kamata, odgodilo uvođenje poreza na nekretnine. U današnjim okolnostima kada su rekordno niske kamatne stope na domaćem bankovnom tržištu, što znači da su pasivne kamate, kamate na depozite na niskim razinama, ljudi se orijentiraju na ulaganje u nekretnine smanjujući depozite. Tome treba dodati i negativna iskustva na domaćem tržištu kapitala zbog čega ljudi sredstva usmjeravaju na tržište nekretnina. Pitanje je koliko se takav trend snažnog rasta tržišta nekretnina može održati – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.
Ljubav prema nekretninama građani Hrvatske dijele sa stanovnicima tranzicijskih zemalja. U Rumunjskoj 95,6 posto stanovnika živi u svojoj nekretnini i po tome je vodeća zemlja u Europskoj uniji, a slijede je Hrvatska i Litva, u kojima 89,9 posto građana ima vlastiti krov nad glavom. Eurostatovi podaci pokazuju da je slična situacija u ostalim tranzicijskim zemljama, u Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Bugarskoj u kojima veći dio nekretnina potječe iz bivšeg sustava, kada su postojali modeli stanarskog prava pa je velik broj ljudi stekao vlasništvo nad tim stanovima. U razvijenim europskim zemljama znatno manje nekretnina u vlasništvu je građana, u Njemačkoj 49,8 posto, Austriji 62 posto, Francuskoj 63 posto…
Glavnina financijske imovine građana, svaka druga kuna je u bankovnim depozitima, a prema podacima Hrvatske narodne banke, početkom travnja u bankovnoj i mirovinskoj štednji, dionicama, udjelima i osiguranjima građani imali su 415 milijardi kuna, dok su im financijske obveze, mahom u kreditima, “težile” 126,5 milijardi kuna. Neto imovina iznosila je 288 milijardi kuna, dok je prije godinu dana bila 272 milijarde kuna. Tom rastu imovine kumovalo je povećanje imovine u mirovinskim fondovima, depozitima…
Odjeci krize Agrokora
Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, domaće fizičke osobe su krajem listopada imale dionica u vrijednosti od 25,7 milijardi kuna, a riječ je o njihovoj tržišnoj vrijednosti i 1,1 milijardu kuna obveznica. U otvorenim investicijskim fondovima, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, udjele je u rujnu imalo 223.262 građana koji su imali 11,4 milijarde kuna. Prije tri godine, bilo ih je 198.525, sa 6,6 milijardi kuna imovine. Broj onih koji se odlučuju na ulaganje u fondove raste znatno sporije od njihove imovine u tim fondovima.
– Hrvatsko tržište kapitala kaska za tržištima u regiji, što se može opravdati sporijim rastom i dinamikom oporavka hrvatskog gospodarstva u usporedbi s novim članicama Europske unije te sporim restrukturiranjem, što uključuje proces privatizacije koji bi mogao dati poticaj tržištu kapitala. Na atraktivnost domaćeg tržišta kapitala definitivno je negativno utjecala situacija s Agrokorom koja je pojačala rizike za male dioničare i smanjila broj izdanja – objašnjava Zdeslav Šantić.
Dok je bogatstvo u svijetu lani raslo na krilima povratka građana na dioničko tržište, ulaganja u vrijednosnice su povećana za 12 posto, no Hrvatska nije slijedila te trendove, pa su građani svoju imovinu u vrijednosnicama smanjili za 2,1 posto. Ovogodišnje istraživanje Allianza pokazalo je da je neto imovina građana Hrvatske prošle godine porasla samo za 3,3 posto na 42 milijarde eura, dok je prosjek njezina prethodnog petogodišnjeg rasta bio 9,2 posto. Globalna neto imovina dosegnula je rekord od čak 128,5 bilijuna eura i povećana je 8,3 posto, kažu u Allianzu.
Koliko smo zapravo ‘teški’
Allianz je izračunao da je sva imovina građana u Hrvatskoj u depozitima, kod osiguravatelja, u mirovinskim fondovima, dionicama, obveznicima i investicijskim fondovima vrijedna 59 milijardi eura, no kad se od te svote oduzme 17 milijardi eura kredita stanovništva, ostane 42 milijarde neto financijske imovine.
Po svakom građaninu Hrvatske, to je prosječnih 9980 eura financijske imovine, te su građani Hrvatske na 33. mjestu među 53 zemlje svijeta. Česi su bogatiji od stanovnika svih tranzicijskih zemalja: lani je svaki Čeh imao po 15.290 eura neto financijske imovine, a bogatiji od Hrvatske su Slovenija, Estonija, Mađarska i Letonija, pokazuje Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu.
Neto imovina po stanovniku u eurima Prvi Švicarci, mi 33.
1. Švicarska 173.990
2. SAD 168.640 3. Švedska 98.380
4. Nizozemska 95.880 5. Belgija 93.580
6. Japan 92.000 7. Singapur 90.650
8. Tajvan 90.260 9. Danska 88.270
10. Kanada 87.390 17. Austrija 53.980
18. Njemačka 52.390 26. Češka 15.290
27. Slovenija 14.260 29. Estonija 13.740
31. Mađarska 13.400 32. Letonija 11.010
33. Hrvatska 9980 34. Litva 9850
36. Poljska 8270 40. Slovačka 6190
43. Rumunjska 4520
izvor: slobodnadalmacija.hr