[vc_row][vc_column][vc_column_text el_class=”ms_prevent_select”]Puno se u zadnje vrijeme priča o subvencijama i porezu na nekretnine, kao bitnim faktorima koji će utjecati na smjer kojim se tržište kreće. Tu postoji još jedna sitnica koja se zove „Agrokor“ i utjecaj na gospodarstvo i tržište nekretnina. Porez na nekretnine u ovom obliku ne bi trebao imati utjecaja na tržište, s obzirom da mijenja postojeću komunalnu naknadu.
Trendovi na tržištu nekretnina su generalno vrlo pozitivni. Novogradnje se prodaju kao da se dijele, a stanovi starije gradnje ih lagano prate. Na obali je potražnja za kvalitetnim nekretninama više nego dobra, od Istre, preko Krka, do Zadra, Splita i Dubrovnika. Sve što vrijedi brzo se proda i po dobroj cijeni.
U kontekstu tržišta koje raste i dobro funkcionira, kao udruženje poslovanja nekretninama pri HGK smo rezervirani prema vladinom prijedlogu subvencioniranih kredita. Bilo kakva intervencija u tržište je loša. Pogotovo s mjerom koja nije trajna, a koja će dovesti do privremenog rasta cijena, zbog potražnje koja će biti vremenski limitirana. Zakon je još uvijek u fazi dorade, pa se nadamo korekciji na bolje.
Trenutno na tržištu imamo situaciju u kojoj su prodavatelji osjetili da su počeli puhati neki novi vjetrovi i da se tržište mijenja na bolje za njih, a kupci još uvijek žive u nekim uvjerenjima koja su bila aktualna do prije godinu dana, kada se još uvijek kriza jako osjećala.
Ono što kupcima svaki dan pokušavamo približiti na terenu jest činjenica da im značajno niže ponude od tražene cijene ne mogu proći i da se isplati platiti i nešto višu cijenu od one koju su zamislili, ako je to nekretnina koja zadovoljava većinu njihovih postavljenih kriterija. Neki nas dožive ozbiljno i prihvate našu sugestiju, a neki i dalje postupaju u skladu s uvjerenjem da nema kupaca i da je njihova ponuda dovoljno konkurentna. Preokret se dogodio, stoga iz tržišta kupaca polako prelazimo u tržište prodavatelja.
Opet je važno naglasiti da su se cijene najviše oporavile kvalitetnim novogradnjama u tramvaj zoni, kojih se malo gradilo od 2008. godine do danas. Cijene su počele rasti, ali selektivno, tako da se na primjer na Knežiji novogradnja prodaje po cijeni između 2.000 i 2.200 eura/m2, a stari stanovi po 1.300 eura/m2. Prije krize su stari stanovi postizali cijenu do 1.700 eura, što se više neće ponoviti.
Prema našoj statistici, zagrebačka prosječna postignuta prodajna cijena u 2016. godini bila je 1.300 eura/m2, a u ovoj godini iznosi 1.430 eura/m2 u prvom kvartalu, što jasno ukazuje na trendove. Oporavkom BDP-a oporavilo se i tržište nekretnina.
Autor: Boro Vujović[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]