Prvi val povećanja cijena u ovoj godini uslijedio je nakon najave natječaja, a drugi nakon objave natječaja. Prema procjenama agenata za nekretnine cijene su u odnosu na lipanj i srpanj porasle za petinu i tako je potpuno poništen učinak subvencija.
Prvog dana Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je 60, a drugog dana do 11 sati 129 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. To je znatno manje nego lani, kada je većina zahtjeva predana prvog dana, a dostavljači banaka su već u noći prije početka zaprimanja zahtjeva čekali pred Agencijom.
Ove godine gužve nema. No, odmah se počelo špekulirati je li mjera kojom država nastoji pomoći mladim obiteljima kupiti prvu nekretninu promašena.
Glavni problem je reakcija tržišta: prodavatelji stambenih nekretnina su, prema podacima oglasnika Njuškalo, podigli cijene u odnosu na kolovoz prošle godine za 6,73 posto, a u Zagrebu za punih 16 posto, odnosno 266 eura više po četvornom metru u odnosu na godinu prije uvođenja subvencioniranog kreditiranja.
Prvi jači val povećanja cijena u ovoj godini uslijedio je nakon najave natječaja, a drugi nakon same objave. Prema procjenama agenata za nekretnine, piše Jutarnji list, cijene su u odnosu na lipanj i srpanj porasle za petinu. Naravno da je tako potpuno poništen učinak subvencije.
Tržište reagiralo suprotno očekivanjima
“Ako ste stan platili 200 eura više po kvadratu nego što biste ga platili u mjesecima prije subvencija, a kroz državne poticaje ste dobili 12.000 eura, završili ste u minusu i cijela priča ne drži vodu”, rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, koji je već ranije upozoravao da je tržište na subvencije reagiralo malo drugačije od onoga kako je bilo zamišljeno i kako se očekivalo da će reagirati.
“Kao udruženje i struka smo lani, a i sada, upozoravali da se tržište usporilo. Ljudi čekaju jer ne znaju što će se desiti. Zastoj na tržištu nam šteti. Statistike za prošlu godinu pokazuju da je broj transakcija u Zagrebu bio 30 posto manji nego 2016. To je izravna posljedica subvencioniranja”, rekao je Vujović za Hrvatski radio u lipnju ove godine.
“Veliki broj kupaca je odlučio čekati nakon što su subvencije najavljene za proljeće prošle godine. Odgođene su za ljeto, da bi se realizirale tek na jesen. Na kraju je ostalo dva mjeseca da se sve realizira. Ne možete u dva mjeseca nadoknaditi pola godine ili devet mjeseci tijekom kojih je nastala rupa.Već sada je zamjetan pad aktivnosti i manji broj transakcija nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Očekujemo, kao i lani, navalu u kolovozu, rujnu i listopadu”, upozorio je tada Vujović.
Istom je prilikom upozorio da su subvencije 2017. bile izravni okidač rasta cijena. “Do kraja 2016. imali smo oslobođenje od poreza na promet nekretninama pri kupnji prve nekretnine To je bila trajna mjera i ničim nije bila ograničena. Tko je zadovoljavao uvjete, bio je oslobođen poreza. To je bila stabilna dugoročna mjera, dobra za tržište. Umjesto nje uvedena je mjera kojom se dodatno subvencioniraju banke, potiče zaduživanje stanovništva. Sredstva su ograničena, kao i broj kredita.”
APN i dalje očekuje dvije tisuće zahtjeva
Sada upozorava da kupcima na ruku ne ide ni kratak rok (dva tjedna) u kojem mogu predati zahtjev za subvenciju, jer im ograničava prostor za pregovore oko cijene. Prisiljava ih da transakciju dogovore u određenom dijelu godine, a prodavatelji to znaju i iskorištavaju prilikom pregovora.
Vujović također upozorava da je zbog uvjetovanja uporabne dozvole za odobravanje subvencije na tržištu premalo stanova koji su pogodni za subvencioniranu transakciju.
Lani je najveći broj poticaja realiziran u najvećim gradovima, Splitu i Zagrebu, pa je ove godine uvedeno da iznos poticaja ovisi o razvijenosti područja na kojem se nekretnina nalazi. No, čini se da si ljudi na slabije razvijenim područjima u sadašnjim okolnostima ni uz subvenciju ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, što opet dovodi u pitanje efikasnost mjere.
Jutarnji list upozorava i na konzultante koji nude “operativnu-tehničku pomoć” i “spajaju” kupce nekretnina s “najboljim bankovnim ponudama”. Od konzultanata tako možemo čuti da se subvencioniranje “najviše isplati kupcima na području niže razvijenosti, sa što kraćim rokom kreditiranja i maksimalnim iskorištavanjem trajanja subvencije”. Poručuju nam, dakle, uglavnom ono što znamo i sami. No, čini se da i za njih posla ima, bez obzira na slabiji interes za subvencije nego lani.
U APN-u pak vjeruju da će usprkos slabijem tempu zaprimiti oko dvije tisuće zahtjeva.
“Od početka ljeta komunicirali smo da će biti osigurano dovoljno sredstava i građani znaju da će natječaj biti otvoren najmanje dva tjedna te da će svi koji u tom roku predaju valjanu dokumentaciju dobiti subvencije. Stoga gužvu nismo ni očekivali, iako će, prema našim procjenama, biti sigurno 2000 zahtjeva”, odgovara Agencija.
Dodaju da se Zakon mijenjao upravo zato kako bi se osiguralo da mjera ne bude jednokratna, nego da se subvencije mogu dobiti svake godine do 2020. godine. “To će zasigurno omogućiti bolje planiranje”, uvjereni su u Agenciji.
izvor: tockanai.hr