Hrvatska javnost dobiva prvi detaljan uvid u stanje i trendove na tržištu nekretnina. Riječ je o godišnjoj publikaciji ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske’, koju je izradio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja.
Koristeći izvorne podatke iz kupoprodajnih transakcija evidentiranih u Poreznoj upravi, stručnjaci Ekonomskog instituta Zagreb proanalizirali su prosječne cijene, veličinu i starost različitih tipova nekretnina – stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih nekretnina te građevinskih, poljoprivrednih i šumskih zemljišta u razdoblju od 2012. do 2017. godine.
Za svaki pobrojani tip nekretnine i za svaki pokazatelj prikazani su podaci na nacionalnoj razini, na razini županija i jedinica lokalne samouprave te na razini katastarskih općina Grada Zagreba. Publikacija je namijenjena širokom krugu korisnika.
‘Ona je proizašla iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina donesenog 2015. godine i taj pregled tržišta ima nekoliko uloga. S jedne stane prvenstveno je namijenjen procjeniteljima koji rade procjene nekretnina bilo za sudske, bilo za gospodarske postupke, a onda je rađen za posrednike (agencije za nekretnine) i sve one koji se na neki način bave prometom nekretnina. Konačno, publikacija će poslužiti i građanima’, ističe za tportal Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
Kako je riječ o prvom takvom dokumentu, on obuhvaća duže razdoblje, a ubuduće će se raditi na godišnjoj razini. Cilj je da se dobije transparentan pregled tržišta nekretnina kako bi se izbjegli ‘tržišni baloni’ i krize koje oni mogu izazvati. Istraživanje pokazuje kako je u promatranom razdoblju od šest godina na hrvatskom tržištu nekretnina ostvareno ukupno 536.811 transakcija.
Zanimljivo je da je najveći broj kupoprodaja realiziran s poljoprivrednim zemljištem, ukupno 220.459, a tek onda slijede stanovi i apartmani koji su ostvarili ukupno 103.193 transakcije te građevinsko zemljište sa 74.378 transakcija. Ukupna vrijednost transakcija u 2012. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna, a u 2017. porasla je na 27,8 milijardi kuna.