PANDEMIJA koronavirusa i potres koji je u ožujku pogodio Zagreb mijenjaju i navike kupaca nekretnina u Hrvatskoj pa se na tržištu sve više traže poljoprivredna zemljišta i male kuće.
Doduše, kupci nekretnina i dalje najviše gledaju stanove u gradovima, no posljednjih je mjeseci, kaže Boro Vujović, vlasnik i direktor agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), znatno skočila potražnja za poljoprivrednim zemljištem i manjim kućama na selu. Interes za kupnjom takvih nekretnina može se objasniti, dodaje, pojavom koronavirusa i nedavnim potresom.
Kupci nekretnina sada traže veću sigurnost i mogućnost samoizolacije
“U Lici je nakon lockdowna velika potražnja za poljoprivrednim zemljištem i malim kućama, koja je ranije bila razmjerno mala. Ljudi očito traže veću slobodu i sigurnost te svojevrsnu samoizolaciju, kao i okućnicu, što im kuće na selu omogućuju. S druge strane, nakon potresa u Zagrebu znatno je manje ljudi koji su spremni kupiti stan u staroj zgradi u središtu grada”, pojašnjava Vujović za Index promjene koje su na tržištu nekretnina donijeli koronakriza i potres.
Interes za nekretninama skočio nakon lockdowna
I dok je u vrijeme karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo zaključano, tržište nekretnina gotovo stalo, nakon otključavanja gospodarstva interes za nekretninama u Hrvatskoj ponovno je skočio. Stanje na tržištu nekretnina u nas sada bi se, kažu upućeni, moglo opisati kao gotovo normalno, budući da je potražnja za nekretninama velika, dok je istodobno u ponudi znatno manje kvalitetnih nekretnina nego što se traži. Velik je, dodaje Vujović, i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, posebno na Jadranu.
Ipak, promjena u odnosu na razdoblje prije koronavirusa i potresa ima. Osim što raste interes za kućama na selu i poljoprivrednim zemljištem, kupci sada veću pozornost obraćaju na sigurnost nekretnina koje kupuju, čime u fokus dolaze zgrade izvan centra grada.
Novo normalno na nekretninskom tržištu
“Navike kupaca se mijenjaju. Sad je razmjerno malo ljudi koji žele kupiti stan u staroj zgradi, dok s druge strane raste broj onih koji žele nekretnine koje će im omogućiti mir i sigurnost. I dalje su, naravno, najtraženiji stanovi, no od pojave koronavirusa i potresa u Zagrebu znatno je porastao interes za kupnjom kuća i poljoprivrednog zemljišta”, ističe Vujović.
Novo normalno na hrvatskom tržištu nekretnina događa se u uvjetima početka krize u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa. Nova bi recesija, upozorava se u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost, mogla prilično poljuljati hrvatsko tržište nekretnina, a cijene nekretnina u sljedećem bi razdoblju mogle stagnirati ili padati.
HNB: Zbog koronakrize i tržište nekretnina u znaku neizvjesnosti
“Buduće kretanje cijena nekretnina obilježeno je visokom razinom neizvjesnosti. Osim o daljnjem razvoju pandemije, ponajviše će ovisiti o dugotrajnosti utjecaja njezinih posljedica na ekonomiju, posebice na kretanja na tržištu rada, turizam te, općenito, na očekivanja potrošača”, upozoravaju stručnjaci HNB-a u publikaciji.
U središnjoj banci pritom podsjećaju da se u ovoj godini očekuje velik pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, čak 9,7 posto, kao i rast nezaposlenosti. Osim toga, dodaju, koronakriza je teško pogodila i druge ekonomije u Europi i svijetu, što je za hrvatsko tržište nekretnina bitno, budući da mnogi stranci kupuju stanove, kuće i apartmane u Hrvatskoj. Sve bi to, čini se, moglo dijelom izbrisati oporavak koji se na hrvatskom tržištu nekretnina dogodio nakon završetka posljednje recesije.
“Snažan rast cijena stambenih nekretnina koji je obilježio proteklih nekoliko godina nastavio se i u prvom tromjesečju 2020., premda se očekuje njegovo blago usporavanje u odnosu na kraj 2019. No zbog negativnih posljedica pandemije na gospodarski rast, povećane neizvjesnosti u smislu sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka, izraženog pada aktivnosti na tržištu nekretnina te povećane sklonosti likvidnijim i sigurnijim ulaganjima, one bi u sljedećem razdoblju mogle stagnirati ili padati”, poručuju stručnjaci HNB-a.
Dodaju i kako bi pad cijena nekretnina mogao otvoriti Pandorinu kutiju vrijednosti kolaterala za kredite u bilancama banaka.
Vujović: Cijene nekretnina se zasad nisu značajnije promijenile
No Vujović kaže kako se koronakriza zasad nije značajnije odrazila na cijene nekretnina pa se kvadrat stana u Zagrebu i dalje prodaje u prosjeku za oko 2000 eura, a u pojedinim destinacijama na Jadranu i znatno skuplje. Vjeruje i da se neće ponoviti scenarij iz zadnje krize u kojoj se vrijednost nekretnina u Hrvatskoj strmoglavila jer su, kako kaže, sada bitno drukčije okolnosti.
Prije svega, Hrvatska je sada članica EU i novac koji bi trebala dobiti iz blagajne Unije trebao bi joj omogućiti da znatno lakše progura krizu. Nadalje, dodaje, ne očekuje se da će koronakriza biti dugotrajna kao što je to bila posljednja financijska kriza, a tu je i država, koja svojim mjerama subvencioniranja stambenih kredita, utječe na tržište nekretnina. Uz to, danas je likvidnost velika, a kamatne su stope niske. Konačno, zaključuje Vujović, Hrvatska se danas ne suočava s “nekretninskim balonom”, kao 2009. godine.
Sve će ovisiti o dubini krize i njenom trajanju
Unatoč tome, u HNB-u upozoravaju da je rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u proteklom razdoblju ponajprije posljedica snažne potražnje za nekretninama, dok se ponuda nekretnina sporo prilagođavala. Rast nezaposlenosti i pad životnog standarda odrazit će se i na tržište nekretnina, tim više što znatan dio potražnje, posebno na Jadranu, generiraju stranci, proizlazi iz analize stručnjaka HNB-a.
Sve će, dakle, ovisiti o dubini i trajanju krize u koju smo zakoračili. U svakom slučaju, i tržište nekretnina u Hrvatskoj u znaku je velike neizvjesnosti, kako to primjećuju i u središnjoj banci. Pojednostavljeno rečeno, bude li kriza kraća, a oporavak od nje brži i snažniji, tržište nekretnina ne bi se trebalo previše zaljuljati. No ako kriza bude dublja i duža, posljedice koje će ona ostaviti itekako će se osjetiti i na tržištu nekretnina.
izvor: index.hr