OD 1. SIJEČNJA IDUĆE GODINE GRAĐANI ĆE UZ POREZ NA NEKRETNINE, KOJI ĆE ZAMIJENITI KOMUNALNU NAKNADU, PLAĆATI I GRAĐEVINSKU RENTU I DOPRINOS ZA GRAĐENJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE!
Naime, prema Nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo na javnu raspravu, umjesto komunalnog doprinosa uvode se dva nova izvora financiranja građenja i održavanja komunalne infrastrukture – građevinska renta i doprinos za građenje komunalne infrastrukture, koja će se plaćati prilikom gradnje nekretnina.
Međutim, iako iz resornog ministarstva ističu da zbroj tih dviju stavki neće biti veći od sadašnjeg komunalnog doprinosa, još uvijek je nejasno koliko će oni iznositi jer će o njihovoj visini odlučivati jedinice lokalne samouprave te na taj način ubirati prihod, koji bi trebale namjenski trošiti.
Legalizacija
Prema Nacrtu prijedloga zakona građevinsku rentu plaćaju investitori prilikom gradnje nekretnina za već postojeću infrastrukturu, a u Ministarstvu kažu da će za već sagrađene zgrade rentu plaćati samo one koje su u postupku legalizacije.
Visinu rente odredit će lokalne jedinice pa se ne zna koliko će ona iznositi, dok se u Nacrtu prijedloga zakona navodi da će se obračunavati po kvadratu građevinske (bruto) površine zgrade koja se gradi, ovisno o zoni za obračun i jediničnoj vrijednosti rente. S tim da je maksimalna jedinična vrijednost građevinske rente ograničena na 10 posto prosječnih troškova gradnje četvornoga metra građevinske bruto površine u Hrvatskoj. Dakle, u praksi će vlasnik građevinske čestice, odnosno investitor na ime građevinske rente plaćati isti iznos koji je prema trenutačno važećem zakonu plaćao na ime komunalnog doprinosa. Međutim, bude li građevinska renta ista kao iznos komunalnog doprinosa, nameće se zaključak da je doprinos za građenje komunalne infrastrukture zapravo najnoviji namet za građane.
Doprinos će plaćati vlasnici građevinskih zemljišta kojima neposredno koristi komunalna infrastruktura, ako su na nju priključeni ili će se nakon izgradnje nekretnine moći priključiti. Drugim riječima, uz plaćanje rente za već postojeću, doprinos će se plaćati za infrastrukturu koja je potrebna da bi se na zemljištu moglo početi graditi. Visina doprinosa ovisit će o izgrađenosti infrastrukture, odnosno o procijenjenoj građevinskoj površini zgrade i jediničnoj vrijednosti doprinosa koje određuje lokalna samouprava. Tako bi doprinosi bili veći tamo gdje se gradi više i obrnuto, a riječ je o dodatnom iznosu u odnosu na sada važeći zakon.
Međutim, to nije jedino sporno. Prijedlogom Zakona onemogućava se da vlasnik građevinske čestice, odnosno investitor sam snosi troškove gradnje komunalne infrastrukture te da mu se ti troškovi priznaju u iznos građevinske rente, odnosno doprinosa za građenje komunalne infrastrukture.
– Prema trenutačno važećem zakonu, jedinica lokalne samouprave nije izložena riziku da će pripremiti projekte za komunalnu infrastrukturu za objekte koji se neće realizirati, a investitori nisu izloženi riziku da jedinica lokalne samouprave neće na vrijeme i u ugovorenom roku izvesti komunalnu infrastrukturu potrebnu za priključenje objekta – komentira građevinski inženjer Leo Penović i dodaje kako se svakako treba regulirati način na koji će se ustvrditi stvarni troškovi izgradnje infrastrukture, a da se istovremeno omogući da investitori, koji nisu obveznici provedbe Zakona o javnoj nabavi, izvedu komunalnu infrastrukturu ne primjenjujući Zakon o javnoj nabavi.
Sposobnost
Nadalje, prijedlogom zakona, smatra Penović, detaljno su regulirane obveze vlasnika građevinskih čestica, ali ne i obveze jedinice lokalne samouprave. Tako se može iščitati da će realizacija investicija u potpunosti ovisiti o lokalnoj samoupravi, odnosno o njenoj sposobnosti da razvije komunalnu infrastrukturu, budući da je investitor u trenutku izdavanja građevinske dozvole dužan samo platiti građevinsku rentu i doprinos.
Također, nije regulirano ni na koji će se način financirati priprema projekata komunalne infrastrukture koje neposredno služi pojedinoj građevinskoj čestici ili većem broju broju njih. Kako izgleda, to će biti prepušteno jedinicama lokalne samouprave da iz svojih proračunskih sredstava pripremaju projekte, računajući na budući prihod od građevinske rente i doprinosa, koji se može dogoditi tek u trenutku kada su građevinske dozvole, kako za predmetnu infrastrukturu tako i za investiciju, tek ishođene. Kod većeg broja različitih vlasnika građevinskih čestica moglo bi se, pak, dogoditi da neće svi vlasnici istovremeno razvijati svoje projekte, dok je infrastrukturu većim dijelom potrebno u cijelosti izvesti za potrebe prvog objekta.
– Ovim se prijedlogom svaki investitor, za čiji je objekt potrebna gradnja komunalne infrastrukture, dovodi u neprihvatljiv rizik da će izvesti svoj objekt, ali da neće moći ishoditi uporabnu dozvolu za isti jer jedinica lokalne samouprave nije izvela i ishodila uporabnu dozvolu za potrebnu infrastrukturu – zaključuje.
Što je sporno? Osam primjedbi na nacrt Zakona
– Svaka lokalna samouprava može samostalno određivati visinu građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture, ovisno o tome koliko joj je potrebno u proračunu.
– Hoće li zbroj građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture biti jednak dosadašnjem komunalnom doprinosu? Građevinska renta bi trebala biti istog iznosa kao i komunalni doprinos, dok bi doprinos za građenje komunalne infrastrukture mogao biti dodatan iznos koji će se plaćati u odnosu na trenutno važeći zakon.
– Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu ne ostavlja mogućnost da investitor sam snosi trošak za gradnju komunalne infrastrukture te da isti prebije s obvezom plaćanja građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture.
– Nedovoljno su regulirane obveze jedinica lokalne samouprave.
– Realizacija investicija u potpunosti ovisi o sposobnosti lokalne samouprave da razvije komunalnu infrastrukturu.
– Hoće li gradovi i općine iz svojih proračunskih sredstava pripremati projekte računajući na budući prihod od rente i doprinosa?
– Hoće li lokalna samouprava plaćati kompletnu infrastrukturu koja bi mogla služiti većem broju građevinskih čestica ako vlasnik samo jedne građevinske čestice planira razviti svoj projekt?
– Investitor neće moći ishoditi uporabnu dozvolu ako lokalna samouprava nije izvela i ishodila uporabnu dozvolu za potrebnu infrastrukturu.
Izvor: jutarnji.hr