Godišnji indeksi traženih cijena stanova u navedenim gradovima upućuju na sve ubrzaniji rast cijena stanova, dok kuće bilježe sporiji rast cijena.
Prema istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 155 tisuća aktivnih oglasa nekretnina, cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini rasle su više od tri posto. To je, u usporedbi s razdobljem od posljednjih nekoliko mjeseci, najveći rast.
Stanovi su, uspoređujemo li isti mjesec prošle godine, poskupjeli za šest posto, dok su kuće poskupjele za više od tri posto. Cijene stanova potpuno su se približile onima iz 2011., što nas dovodi do zaključka da se tržište potpuno oporavilo.
Njuškalova kategorija Nekretnine najveća je baza nekretnina za prodaju i najam u RH te je samo u svibnju imala više od 13 milijuna detaljnih pregleda oglasa. Interes za nekretninama u Hrvatskoj sve više raste pa je tako u posljednje dvije godine u ovoj kategoriji ostvaren rast posjeta izvan Hrvatske, a posjetitelji su najčešće iz susjednih zemalja te Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Švicarske, Austrije i Švedske. Najposjećenije potkategorije su prodaja stanova i prodaja kuća.
Zanimljivo, u svibnju na Njuškalu je najbrže prodana nekretnina unutar dva dana od predaje oglasa, a riječ je o kući u Osječko-baranjskoj županiji. Cijene stanova u najvećim hrvatskim gradovima rastu. Cijene četvornog metra stanova u najvećim hrvatskim gradovima bilježe godišnji rast. Tako su cijene stanova u Zagrebu u godinu dana rasle 8 posto. Istodobno, Split bilježi 12 posto više cijene stanova, isto kao i Pula, dok su u Zadru one više za 9 posto. Cijena kvadrata stana u Rijeci viša je za 3 posto, dok su cijene u Osijeku ostale na prošlogodišnjoj razini.
Godišnji indeksi traženih cijena stanova u navedenim gradovima upućuju na sve ubrzaniji rast cijena stanova, dok kuće bilježe sporiji rast cijena. Naime, dok su primjerice u Zagrebu cijene stanova rasle osam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene kuća ostale su na istoj razini. Slična je situacija i u Zadru gdje su cijene kuća rasle tek 1 posto.
Čak ni u Splitu i Dubrovniku, gdje su cijene kvadrata kuća skuplje od cijena kvadrata stana, rast cijena kuća nije veći. Tako su cijene stanova u Dubrovniku na godišnjoj razini više za 15 posto, dok su cijene kuća rasle za 4 posto. Istodobno, Split bilježi 12-postotni rast cijena stanova, dok su kuće rasle za 10 posto.
Prosječna cijena kvadrata stana u Dubrovniku i dalje je najviša u RH te iznosi 3.512 eura. Dubrovnik je najskuplji i kada gledamo prosječne tražene cijene kvadrata kuća s okućnicom. U tom slučaju kvadrat iznosi astronomski visokih 4574 eura. Primjerice, u Zagrebu prosječna cijena kvadrata stana iznosi 1841 euro, dok su cijene kvadrata kuća 31 posto niže i iznose 1265 eura. Prema ovome, zaključujemo da za jedan kvadrat stana u Dubrovniku možemo kupiti gotovo dva u Zagrebu, dok za jedan kvadrat kuće u Dubrovniku, u Zagrebu možemo kupiti čak 3,6 kvadrata kuće.
Cijene kvadrata stanova u obližnjoj Velikoj Gorici 36 posto su niže u odnosu na Zagreb i u svibnju su prosječno iznosile 1172 eura. Prosječna cijena kvadrata kuća s dvorištem u Velikoj Gorici iznosi 922 eura, i za 27 posto je niža u odnosu na cijenu u Zagrebu. Od većih gradova, najniže cijene nekretnina su u Vukovaru, Sisku te u Slavonskom Brodu, gdje se cijene stanova kreću oko 800 i manje eura po kvadratu.
Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1841 euro, dok je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem 1265 eura. No, pogledamo li detaljnije po kvartovima, te cijene variraju od 700 eura na rubnim dijelovima grada pa do čak 3 tisuće eura u određenim kvartovima Gornjeg grada.
Tako, primjerice, prosječna cijena kvadrata stana na Jarunu iznosi 1845 eura, dok je u obližnjim Vrbanima ona 10 posto viša i iznosi 2027 eura. Slično je i kada pogledamo Vrbik, gdje prosječna cijena kvadrata stana iznosi 1815 eura, dok je u susjednoj Martinovki ona 2258 eura. Najviše cijene su u Centru grada te na Gornjem gradu, gdje su prosječne cijene kvadrata kuća više od stanova, što nije slučaj u ostalim dijelovima grada.
Izvor: poslovni.hr