Stanovi iz razreda 500-1500 eura čine samo 11% ponude, a tražilo ih 44% mogućih kupaca.
Ni pandemija ni potresi nisu uspjeli zaustaviti rast cijena na tržištu nekretnina, no u razdoblju od 2019. do 2021. godine taj rast bio je suptilan. Kako stoji u analizi Njuškalo Proptersa, 2022. donijela je prividnu stabilizaciju i povratak u “normalan” život, ali time i ponovno ludovanje cijena te inflaciju, gdje situacija sada sve više podsjeća na razdoblje krize oko 2008. Prosječna cijena kvadrata kuće u Hrvatskoj povećala se za čak 15% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1863 eura. Za kvadrat stana traži se u prosjeku 2658 eura, što predstavlja povećanje od visokih 17% na razini cijele države.
Slabo zanimanje za centar
“Indeks potražnje kroz posljednje četiri godine pokazuje sezonski trend rasta, osobito u proljeće i jesen kada je aktivan APN. U protekloj godini preko 70% ukupne potražnje bilo je za stanovima u cjenovnim razredima od 1500 do 2500 eura po kvadratu, a što se razreda kvadrature tiče, najtraženiji su bili oni od 41 do 60 m2 (30% ukupne potražnje) te od 61 do 80 m2 (29% ukupne potražnje). Kada je riječ o potražnji za kućama, situacija je približno ista ako gledamo cijenu po metru kvadratnom, no najveći postotak potencijalnih kupaca, njih 49%, interes je pokazao za kućama od 51 do 100 m2”, navode s Njuškala te dodaju da je odnos ponude i potražnje u Gradu Zagrebu uglavnom ujednačen, no u gradskim četvrtima koje su najviše oštećene potresom i dalje je vidljiv nesrazmjer. Gornji grad – Medveščak nosi najveći dio ukupne ponude stanova u Zagrebu (17%), no potražnja za njima iznosi tek približno 7%. Slična je situacija u četvrtima Črnomerec, Donji grad i Maksimir, dok kod ostalih uočavamo veći indeks potražnje nego ponude.
Svima je zajedničko povećanje cijena u odnosu na 2021. pa je tako cijena kvadrata stanova u prosjeku porasla za 16% i sada iznosi 2593 eura, dok je cijena kvadrata kuća porasla za 10% i iznosi 1555 eura. U Zagrebu su se najviše tražili stanovi od 41 do 60 m2 (trećina ukupne potražnje), no u ponudi ih je bilo tek 23%. Čak 44% potencijalnih kupaca tražilo je stanove u cjenovnom razredu od 500 do 1500 EUR po kvadratu, no njih je u ponudi bilo samo 11%. I dok je Zagreb i dalje jedno od najzanimljivijih područja, s najvećom ponudom i potražnjom, zanimljivo je, navodi se u analizi, uočiti kretanja u okolnoj Zagrebačkoj županiji, gdje se bilježi najveći rast cijena u cijeloj državi. Cijena kvadrata kuće u toj županiji prošle je godine narasla za 18% te je u prosjeku 967 eura, dok se kvadrat stana popeo za vrtoglavih 30% i prosječno iznosi 2052 eura.
Što južnije, to skuplje
Prva tri mjesta na tronu, kada je u pitanju prosječna cijena stambenog kvadrata u Hrvatskoj, nedvojbeno zauzimaju Dubrovačko-neretvanska s 2843 eura, Splitsko-dalmatinska s 2753 eura i Istarska županija s 2559 eura. “Prateći trendove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uočavamo da su se cijene u protekle četiri godine jednolično kretale, tj. praktički stagnirale, dok je jedino kod prodaje stanova u 2022. vidljivo povećanje od 7%, na 3489 eura”, kažu na Njuškalu.
Preuzeto s: poslovni.hr