Cijene nekretnina, usprkos nekim predviđanjima da bi se to u pandemiji moglo dogoditi, nikako da počnu padati. Situacija nije takva samo u Hrvatskoj. Usprkos nekim najavama i u SAD-u i u Europi cijene nekretnine ne samo da ne padaju, već i rastu. U Hrvatskoj je najveći rast zabilježen na obali gdje je za vrijeme pandemije zabilježena velika potražnja inozemnih kupaca. Samo nedavno smo pisali o velikoj potražnji čeških kupaca koji u velikom broju kupuju nekretnine na Jadranu jer je cijena i dva puta niža od onih u njihovoj vlastitoj zemlji.
Situacija nije puno bolja ni u glavnom gradu, pa svi oni koji su ove godine odlučili kupiti stan u prosjeku plaćaju 15 posto više cijene nego prošle godine. S obzirom na rast građevinskog materijala koji je u posljednjih godinu dana poskupio između 50 i 200 posto, mnogi predviđaju daljnji rast iako je Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) još prije nekoliko mjeseci upozoravao kako bi rast cijena nekretnina mogao ugroziti gospodarstvo i dovesti do kraha tržišta nekretnina.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako se situacija polako mijenja kupci koji su planirali kupiti nekretnine u Zagrebu odustaju i potražnja pada, piše Zagreb.info.
“Mladi parovi sve više počinju živjeti izvan Zagreba, a kako se bude popravljala kvaliteta javnog prijevoza između satelitskih gradova i glavnog grada, potražnja će se dodatno smanjivati. Ako tome dodamo najavu nove zagrebačke vlasti o izgradnji velikog broja stanova za iznajmljivanje, vidimo kako se situacija mijenja. Ne treba očekivati nagli pad, ali zaustavljanje rasta cijena je sada gotovo sigurno“, zaključuje Novotny.
Što se tiče problema ranjivosti hrvatskog i zagrebačkog tržišta nekretnina, iz HNB-a kažu kako se slažu s ranjivostima identificiranima u upozorenju ESRB-a, gdje su kao ključne ranjivosti na tržištu stambenih nekretnina u Hrvatskoj navedeni odstupanje cijena nekretnina od dugoročnih odrednica i snažan rast stambenih kredita, uz relativno blage uvjete kreditiranja i nepostojanje eksplicitnih mjera usmjerenih prema korisnicima kredita.
“Očekivanom normalizacijom monetarne politike i porastom kamatnih stopa može se očekivati ispuhivanje domaće i inozemne potražnje za stambenim nekretninama u mjeri u kojoj je ona bila potaknuta traženjem alternativnih oblika investiranja, što bi moglo dovesti do usporavanja rasta cijena nekretnina na našem tržištu. U suprotnome smjeru djelovat će ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor, zbog čega se očekuje porast potražnje za nekretninama posebno na obali”, zaključuju iz HNB-a.
Preuzeto s dnevno.hr