Državni zavod za statistiku objavio je kako su cijene nekretnina u prva tri mjeseca ove godine porasle 9,1 posto. Iznenađujuć podatak, kaže osnivač i direktor Operete i dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović jer se u praksi takav skok cijena u proteklih godinu dana nije osjetio. One jesu, kaže, lagano porasle, ali ne baš to toliko, no prodaja je usporila
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine u prosjeku porasle za 1.7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 9.1 posto, pokazuju podaci koje je krajem prošloga tjedna objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
U Zagrebu su stanovima cijene porasle 1,8 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, a na godišnjoj razini cijena je rasla 8,8 posto, pokazuju statistički podaci objavljeni u četvrtak.
“Ti su me podaci začudili. Kad uspoređujem isto razdoblje prošle godine, cijene su gotovo iste.
Kad pričamo o cijenama stanova u Zagrebu, iako prema našim podacima bilježimo blagi porast cijena, koji varira ovisno o vrsti nekretnina i njihovom stanju, taj postotak znatno je manji od navedenih devet posto”, komentirao je za Forbes Hrvatska Boro Vujović, osnivač i direktor agencije za nekretnine Opereta.
Prema našim statistikama, ističe, u prvih pet mjeseci ove godine promet nekretninama slabiji je za 20 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Glavni je razlog tome, tumači, što ove godine za razliku od prošle nije bio raspisan natječaj za subvencionirane stambene kredite Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Ti su krediti uvelike oblikovali dinamiku na tržištu.
“Kad je bila velika inflacija, ljudi su neselektivno kupovali, bojali su se i odabrali su ulaganje u nekretnine kao najbolji oblik čuvanja vrijednosti novca. Sada inflacija usporava”, analizira stanje na tržištu Vujović te dodaje kako se u međuvremenu promet u njegovoj tvrtki vratio na prošlogodišnju razinu.
Prema podacima DZS-a, cijene novogradnje u prva tri mjeseca skočile su 3,3 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, odnosno 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Postojećim nekretninama cijena je na godišnjoj razini porasla 9,5 posto, a na kvartalnoj 1,4 posto.
Sudar očekivanja i realnosti
Potražnje i dalje ima, a ponude i dalje nema, tako da cijene ostaju visoke. No, ponavlja, one su ostale kakve su i bile krajem prošle godine, a zbog jaza između očekivane i realne cijene i dalje dolazi do korekcija u kupoprodajnim procesima.
Prema statistikama Operete, prosječna razlika između prodajne i tražene cijene je između sedam i osam posto. Prodavatelji polovnih stanova čitajući medijske natpise stvore nerealna očekivanja što se tiče vrijednosti njihove nekretnine. S druge strane, kupci čitaju kako će cijene stanova padati. Ta se sva očekivanja korigiraju u procesu prodaje nekretnine, objašnjava.
Neravnoteža ponude i potražnje postaje još i veća. Potražnja ne jenjava, no izgradnja novih stambenih zgrada sve je skuplja. Više na to ne utječe toliko cijena materijala koliko nedostatak radne snage. Vujović priča kako su za jednog investitora tražili izvođača i nisu uspijevali pronaći nekoga tko bi mogao početi graditi prije proljeća.
Gradovi koji nisu bili na mapi
U Zagrebu vlada potražnja za svim vrstama stanova. Najviše se traže manji stanovi, novogradnje u zoni tramvaja. Njih je na tržištu najmanje. No, primjetno jača i potražnja za stanovima, kućama i građevinskim zemljištima u okolici glavnog grada. Zasad je statistika takva da se u Zagrebu na pet stanova proda jedna takva kuća, ali niže cijene kvadrata, mirniji ambijent i pristupačnost infrastrukture prednosti su koje nisu zanemarive.
U Zagrebačkoj županiji je u prvom tromjesečju prošle godine prodano dvostruko više kuća nego stanova, a ove godine je broj prodanih kuća i stanova podjednak.
“Među atraktivnim se lokacijama pojavljuju gradovi koji dosad nisu bili na toj mapi. To su prije svega gradovi u Zagrebačkoj županiji, Zabok, a završetkom autoceste i Sisak”, navodi Vujović koji trguje nekretninama posljednjih dvadeset godina.
Što se tiče ostalih promjena na tržištu nekretninama, zamjetan je pad broja kupaca iz Njemačke i Austrije, osobito u Istri. Time najviše pati prodaja nekretnina skupljih od pola milijuna eura. Luksuzne nekretnine u Zagrebu koje su najotpornije na krizu i dalje imaju svoju vjernu, ciljanu publiku.
Vujović se usprkos manjem broju transakcija početkom godine nada kako će Opereta ostvariti rezultate na razini prošle godine kad su, prema podacima Fine, poslovali s prihodom od 3,8 milijuna eura i 531 tisućom eura dobiti.
Preuzeto s: forbes.n1info.hr