Tržište nekretnina u Hrvatskoj u protekle je dvije godine, unatoč pandemiji koronavirusa i čak dva snažna potresa, nastavilo s trendom rasta cijena. Na razini čitave Hrvatske tražene su cijene unazad godinu dana rasle 4,05 posto za stanove i čak 7,73 posto za kuće, a sličan je trend bio vidljiv i u usporedbi cijena iz 2019. u odnosu na 2020. godinu.
Prema analizi internetskog oglasnika Njuškalo objavljenog u ožujku, prosječna tražena cijena kvadratnog metra stana u Zagrebu iznosi 2297 eura, a cijena kvadratnog metra kuće iznosi 1441 euro.
Najskuplji su stanovi u centru grada, gdje prodavači traže više od 2500 eura po kvadratnom metru, dok se stanovi za manje od 2000 eura po kvadratnom metru mogu naći u rubnim dijelovima grada kao što su Brezovica, Podsused i Sesvete.
Direktor agencije za nekretnine Opereta Borislav Vujović smatra da će inflacija koja je u tijeku učiniti da cijene nekretnina rastu još neko vrijeme. Na pitanje isplati li se sada kupovati stan ili treba pričekati, odgovara: “To je pitanje za milijun dolara”.
“Potražnja je prisutna, imamo APN kredite i dosta stanova se kupuje upravo preko takvih subvencioniranih kredita. U tijeku je inflacija i oni koji imaju gotovinu kupuju stanove kako bi sačuvali vrijednost novca. Još uvijek imamo niske kamatne stope i na štednju i na kredite. Uz sve ostale parametre, kao što je poskupljenje energenata i općenito inflaciju, te rat u Ukrajini, pad cijena nekretnina nije realan, odnosno u idućih godinu dana ne možemo očekivati drastičan pad cijena nekretnina”, smatra Vujović.
Ono do čega može doći je usporavanje trenda rasta cijena.
“Vidljivo je da investitori uslijed nepredvidljivosti, nedostatka materijala, ali i radne snage, odlažu projekte. To je nešto što će također utjecati na povećanje cijena”.
Uvjeren je kako će cijene nekretnina biti u skladu s inflacijom. Što se tiče nekretninskog balona, kaže da toga u Hrvatskoj trenutno nema, jer nema nekontrolirane izgradnje, a da je sve što je izgrađeno i prodano.
Što se tiče cijene kvadrata i mogu li one biti prenapuhane, Vujović napominje kako će uvijek biti ljudi koji imaju novca i koji su spremni za određenu nekretninu platiti cijenu koja možda i nije realna, ali ju određuje potražnja.
Ekonomist Damir Novotny smatra kako Hrvatska i nema pravo tržište nekretnina, da je ono vrlo šaroliko, a da stanova imamo i viška. Ističe da cijene stanova i kuća negdje rastu, negdje padaju, dok u pojedinim dijelovima Hrvatske nekretnine zjape prazne.
Na pitanje zašto cijene nekretnina rastu, odgovara kako je razlog nedostatak novogradnje i niske kamatne stope na štednju zbog čega ljudi investiraju u nekretnine.
Ističe da cijene ne rastu u nekim mjestima, primjerice u Slavoniji, već na Jadranu i samo u nekim gradovima. Kaže kako Hrvatska u ovom trenutku ima oko 30 posto više stambenih jedinica nego što ima potražnje, osobito nakon iseljavanja posljednjih godina.
“Stanje s nekretninama u Hrvatskoj je neodrživo, stanovi su nepriuštivi, a iskustvo nam govori da neće biti raspleta. Postoji mit da je vlasništvo nad nekretninom štednja, no to je mrtvi kapital”, ističe.
Komentirao je i kredite APN-a. “Te su mjere dale poticaj rastu cijena kredita, a poticanje zaduživanja je jedna od pogrešaka ekonomske politike koja je subvencioniranim kreditima zapravo poticala zaduživanje. Zapravo bi trebalo raditi na hlađenju i na zaustavljanju potražnje”, poručuje Novotny.
Prema analizi, u protekle su dvije godine rasle i tražene cijene stanova na obali, za kvadrat stana u Splitu prosječno se traži 2974 eura po kvadratu (+11,24 posto) , u Zadru 2398 eura (+12,37 posto), u Rovinju čak 3336 eura (+28,21posto), a u Dubrovniku koji među njima jedini bilježi pad ipak se prosječno traži najviše, odnosno 3575 eura (-6,61 posto).
Tražene cijene stanova rasle su u Rijeci za 22 posto unazad dvije godine pa se sada za kvadrat prosječno traži 1879 eura, navodi se u analizi Njuškala.
Izvor: dnevnik.hr