Nakon što su cijene građevinskog materijala divljale, na obzoru je konačno mirnija situacija. Primjerice, cijena željeza na burzama je u padu. Čini se da je na svjetskom tržištu završio snažan rast cijena građevinskog materijala koji smo vidjeli ove godine, ocijenio je to nedavno makroekonomist Ivica Brkljača na svojoj Facebook stranici. Pritom su cijene materijala u Hrvatskoj narasle pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se i kada korigirati, za što će trebati određeni period.
O stanju na tržištu nekretnina razgovarali smo s Denisom Čupićem, partnerom u tvrtki Redserve, koja se bavi uslugama u segmentu ulaganja u nekretnine, te u F.O./Grupi integriranom pružatelju usluga upravljanja komercijalnom imovinom koji je upućen u situaciju na tržištu nekretnina i građevinarstvo. Pitamo kako to da je došlo do pada, primjerice, cijene željeza.
– Ono se uglavnom nabavljalo iz Indije i dio iz Amerike. Ranije mu je nešto bila narasla cijena zbog naknada za CO2, a onda je tijekom pandemije porastao trošak transporta. Međutim, Turska je prepoznala i iskoristila ovu situaciju. Pokrenuli su šest pogona za vučenu žicu, koja je osnovni građevinski materijal, i paralelno modernizirali tri postojeće čeličane, što je dovelo i još će dovesti do lakše mogućnosti nabave – kaže Denis Čupić i dodaje da je trend u EU naći dobavljače što bliže, pa je tako nedavno i IKEA najavila zamjenu dobavnog pravca proizvoda s dalekoistočnog tržišta onim iz Turske.
ULAGAČKI SEKTOR
Tako se i sama roba koja i može biti nešto skuplja nego prije nekoliko godina amortizira kroz lakšu dobavljivost. Željezna ruda je sada po cijeni na sličnoj razini kao prije pandemije, kao i neki drugi materijali, dok je cijena aluminija i dalje visoka. A zašto Hrvatska nije pokrenula čeličanu, pitamo ga, jer bilo je nekih razgovora u tom smjeru početkom ljeta, ali su neslavno utihnuli.
– Mi u Hrvatskoj imamo visoki PDV, ali i visoke komunalne naknade i doprinose, domaći ulagački sektor je ubijen – odgovara.
Također, pokretanje novih proizvodnja u Hrvatskoj je, dodaje, vrlo teško i demotivirajuće, čemu je i sam svjedočio 2012. godine kada je sa suradnicima pokušao pokrenuti za jednog međunarodnog ulagača u Hrvatskoj proizvodnju iverice, te je neslavno zaustavljen projekt radi birokracije i Hrvatskih šuma.
Međutim, sve to Denis Čupić povezuje i s cijenama nekretnina koje će, smatra, trebati korekciju kroz neko vrijeme jer su dosegnule plafon.
– Cikličko dampiranje cijena u građevini se kod nas zadnjih 15 godina reflektira na čitavo tržište jer kod prvih poremećaja građevinske tvrtke izuzetno koriste mogućnost dizanja cijena kako bi ispravile pogreške prošlosti, a onda takav trend slijede i domaći proizvođači materijala – smatra on.
Predviđanja za iduću godinu su da cijena kvadrata u Hrvatskoj neće rasti. Neće biti ni mnogo transakcija jer se većina ovogodišnjih odnosi na projekte koji se tek grade ili se počinju graditi sljedeće godine, kaže Čupić
Ipak, potražnja za gradnjom, materijalima i radnicima je velika, ali to ipak ne znači da cijene trebaju ludovati. Spominje nadalje Njemačku u kojoj se jako puno gradi. Kod njih je od lani u tijeku reindustrijalizacija, sad se uređuju lagani industrijski parkovi čija se proizvodnja može lako po potrebi preseliti. Također imaju velike investicije u logističke parkove.
NA RAZINI IZ 2019.
– Kad razgovaramo s onima koji sad potpisuju ugovore za investicije i developerima kod nas i u Europi, očekivanja su da će se krajem sljedeće godine cijene stabilizirati na razinu 2019. godine, koja je bila jaka godina – kaže D. Čupić.
Rast cijena nekretnina zabilježen je u mnogim zemljama EU. U Hrvatskoj se to najviše odnosi na Zagreb, gdje je puno veći raspon između prosječne cijene kvadrata koja je eksplodirala i prosječne plaće nego u ostatku države, bez da se gleda obala. U Zagrebu je, smatra on, akceleriralo ulaganje u stanove za najam te kupci imaju preuveličana očekivanja od visine najamnina, pa bi na srednji rok to moglo uzrokovati balon-efekt kod nekretnina kupovanih na kredit.
– Predviđanja za iduću godinu su da cijena kvadrata u Hrvatskoj neće rasti. Smatram da neće biti ni puno transakcija iduće godine jer većina transakcija ove godine odnosi se na projekte koji se tek grade ili će se tek početi graditi sljedeće godine pa će to ispuhati tržište, te da će sredinom iduće godine biti manje novih projekta – kaže Čupić.
No interesa za nekretninama i dalje će biti. Primjećuje i sad već, primjerice, veći interes za zgradama u Istri i u Rijeci za stanovanje, koje se traže za second home. Postoji, navodi Čupić, interes za stanogradnjom u tom području i od njemačkih mirovinskih i osiguravateljskih fondova s ambicijom za veće projekte, koji su namijenjeni prodaji njihovim korisnicima sa stranih tržišta.
Izvor: Korana Sutlić, jutarnji.hr