Konačna verzija Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom spremna je, a Ministarstvu graditeljstva sad predstoji samo da je uputi u proceduru
Svibanj bi trebao biti mjesec u kojem će Zagrepčani, ali i stanovnici Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije konačno imati dokument ključan za obnovu njihovih domova. Kako se isprva računalo da će zakon biti izglasan već između 20. i 24. travnja, mislilo se i da će prvi izvođači radova na posao krenuti krajem lipnja, ali sad je ipak za to izgledniji srpanj ili čak kolovoz.
“Prema prvim procjenama, oštećeno je oko 17 tisuća zgrada, ozlijeđeno je ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba preminula od zadobivenih ozljeda”, pobrojili su sve u Ministarstvu graditeljstva, koje je ostalo pri tome da će za provođenje zakona i u konačnoj verziji biti odgovoran Savjet za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Savjet će se sastojati od 27 ljudi, što iz raznih ministarstava, što iz Grada Zagreba i pogođenih županija, što od stručnjaka.
U odnosu na prethodne, radne verzija zakona, ova se posljednja ne razlikuje mnogo. I dalje se predviđa gradnja zamjenskih kuća, davanje stanova u najam onima koji su svoje izgubili, obnova javnih objekata, a ono što se dodalo jest način retrogradnog financiranja, odnosno za što će se točno moći dobiti povrat novca.
“Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za troškove koje je imao, odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida te popravak dizala”, stoji u članku 36., koji određuje i da će se iznos novčane pomoći isplaćivati na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade, odnosno na zahtjev vlasnika obiteljske kuće.
Dodan je i članak o bojlerima, odnosno, kako stoji u zakonu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplatit će vlasnicima zgrada koje se obnavljaju novčanu potporu za kupnju kondenzacijskog bojlera kojim se zamjenjuje postojeći bojler.
Također, pokaže li se da Grad Zagreb i Ministarstvo državne imovine nemaju dovoljno zamjenskih stanova za ljude koji su sad smješteni u studentski dom na Cvjetnom, dogovoreno je da će Ministarstvo graditeljstva, kao investitor, osigurati za te osobe hitnu gradnju zgrada, koje će se kasnije koristiti kao – studentski dom.
Podsjetimo, u domu je trenutno oko 500 osoba, a Grad i Ministarstvo zajedno imaju 70-ak stanova.
izvor: zagreb.info