Godišnje se u Hrvatskoj proda oko 25 tisuća stambenih nekretnina, petinu kupaca čine stranci. Jadran i Zagreb najbrže rastu.
Duga recesija
Službena hrvatska statistika ističe da s prosječne cijene stanova u Hrvatskoj lani porasle 3,8 posto, a njihovo povećanja bilo je izraženije prema kraju godine kad se međugodišnja stopa rasta kretala iznad 7 posto, gotovo kao u pretkriznim razdobljima. Cijene starijih stanova rasle su više od novih, čiji se kvadrat kreće između 9 i 12 tisuća kuna. Spomenuto povećanje predstavlja značajan iskorak za hrvatsko tržište nekretnina, koje se najsporije oporavlja od duge recesije. Prosjeci skrivaju velike regionalne razlike, vrijednost drže nekretnine u turističkim ljetovalištima, gradovima uz more te donekle u Zagrebu. Veći dio unutrašnjosti zemlje karakteriziraju velika ponuda i slaba potražnja.
Hrvatska se u srednjoeuropskim okvirima doživljava kao država prihvatljivih cijena nekretnina, koje su danas još uvijek 15 posto niže nego što su bile pretkrizne 2008. Analitičari se nadaju da će se oporavak tržišta nekretnina održati, a među zemljama u okruženju, jedino Italija još nije zaustavila uzastopni šestogodišnji pad vrijednosti nekretnina. Lani su cijene čeških stambenih nekretnina skočile 11,7%, u Mađarskoj je rast bio 8,5%, Sloveniji 8% te Slovačkoj 5,9%, navode analitičari RBA. Trenutna vrijednost nekretnina u Češkoj i Mađarskoj premašila je razine iz pretkrizne 2008. godine, Slovačka je još uvijek u laganom minusu od 2 posto, a slovensko tržište nekretnina, sa zaostatkom od približno 14 posto, stoji slično kao i hrvatsko.
Subvencije idu dalje
Prema podacima nekretninske agencije Global property guide prosječna tražena cijena stana od 60 kvadrata u Zagrebu lagano je ispod 2 tisuće eura, za razliku od centra Praga gdje vlasnici za kvadrat stana traže oko 3700 eura ili Bratislave oko 2500 eura. Elitne lokacije u Ljubljani prodaju se za oko 3200 eura po kvadratu, no slovenski mediji navode da se u glavnom gradu Slovenije stan može kupiti i za prosječnih 2200 eura po kvadratu. Cijene stanova povezane su s kupovnom moći građana, kretanjem plaća i kamatnim stopama, a na prošlogodišnji rast u Hrvatskoj utjecali su i državni subvencionirani krediti za kupnju prvog stana ili kuće. Službena statistika navodi da je zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen u Zagrebu (9,8%) te Jadranu (7,2%) dok je u ostalim dijelovima rast bio skromniji (4,1%). Rast cijena drugu godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka građevinskog sektora. Pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova, navode analitičari RBA. Subvencionirani stambeni krediti pripremaju se i za ovu godinu, no prednost za državne subvencije imali bi kupci nekretnina u manje razvijenim mjestima.
Izvor: vecernji.hr
