Najviše rastu gotovinski krediti, stambeni stagniraju zbog iseljavanja. U drugom dijelu 2018. kamatne stope mogle bi se stabilizirati, a na kreditnu sposobnost negativno bi mogao utjecati Ovršni zakon.
Na kraju 2016. čudili smo se višku od 13 mlrd. kn na novčanom tržištu, a posljednjih dana 2017. višak likvidnosti dosegnuo je rekordne 23 mlrd. kn. Premda kamatne stope zbog toga nisu dodatno korigirane, bankari ovih dana imaju pune ruke posla s obračunom nižih kamata, vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu, koje će se primjenjivati od 1. siječnja, a bit će vidljive na anuitetima u veljači. Hoće li se trend pada kamata zadržati i kakva nas godina očekuje? Prema onome što su nam odgovorili bankari, 2018. bismo mogli parafrazirati naslovom jedne knjige: Dobro je, lijepo je. – U 2017. u bankarstvu su, usprkos visokom rastu rezervacija zbog Agrokora, profilirani i pozitivni trendovi.
Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita – kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Najavljuju nastavak pada kamata dok se ne iscrpi utjecaj pada premija rizika za hrvatsko tržište i kamata na depozite i rasta potražnje. – U drugom dijelu godine kamatne stope bi se mogle stabilizirati, ako se ne promijene odnosi na tržištima kapitala u zemlji i okruženju, ponajprije u europodručju – prognoziraju u HUB-u. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima. Bankari to objašnjavaju negativnim demografskim trendovima jer se mladi iseljavaju iz Hrvatske, no neobično je i što se pozivaju na novi ovršni zakon, koji još nije na vidiku, ali će, kažu, djelomično zoštriti kreditnu sposobnost dijela klijenata za dugoročne kredite.
Poduzeća su jednim dijelom već prezadužena, a često se i izravno financiraju u inozemstvu, na tržištu kapitala ili kroz faktoring. Kakva je ponuda po bankama? Zaba kunske stambene kredite u trenutačnoj akciji odobrava uz kamatu od 3,80%, fiksnu za prvih pet godina, te 4,15% u nastavku otplate. Za eure su u istoj kombinaciji kamate 3,20 i 3,75%. Ti uvjeti vrijede i za refinanciranje iz drugih banaka. Nenamjenske kredite odobravaju uz kamatu od 6,9% za eure i 7,45% za kune. Do kraja siječnja 2018. imaju i akciju osiguranih kredita u eurima s fiksnom kamatom od 5,8%.
Izvor: vecernji.hr