Država će četiri godine plaćati pola rate za prvu nekretninu.
Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima.
Konačan prijedlog Vladina zakona o subvencioniranju stambenih kredita u srijedu su u Hrvatskom saboru podržali i pozicija i opozicija, koja pritom tvrdi da su predložene mjere ograničenog dosega i da treba osmisliti i druge programe kako bi se mladima pomoglo u stjecanju prve nekretnine. Prema tom zakonu, država bi četiri godine plaćala pola rate kredita, s tim da bi se rok za subvencioniranje produžio za godinu dana u slučaju da podnositelj zahtjeva u obitelji ima osobu s invaliditetom većim od 50 posto, a za dvije ako u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete.
Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17, 5 milijuna kuna. Oporba tvrdi da će zakon više koristiti bankama nego mladim obiteljima, te da će i državni proračun više zaraditi od ukinute porezne olakšice na kupnju prvog stana nego što će izdvojiti za subvencije.
Đujić: Država će biti u plusu
Država će nakon subvencije biti u plusu, tvrdi Saša Đujić (SDP) i iznosi svoju računicu po kojoj bi mladoj obitelji koja digne kredit od 100.000 eura na 30 godina mjesečna rata bila oko 3500 kuna s državnom subvencijom od 1700 kuna. Ali, ta obitelj kupi stan od 100.000 eura i odmah plati porez na nekretninu od 30.000 kuna, pa kad to podijelite na 12 mjeseci, to je 2500 kuna mjesečno, kaže Đujić.
Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima. Stavku za iduću godinu smanjujete s 220 milijuna na 115 milijuna kuna, dakle za 65 milijuna, a kroz predloženi zakon vraćate 35 milijuna, izračunao je Panenić.
Goranu Aleksiću (SNAGA) smeta što nema nikakvih kriterija, pa bi se, kaže, moglo dogoditi da se krediti dobivaju po načelu “tko brži, njemu djevojka”. Traži da se obvežu banke da kod ponude kredita moraju ponuditi i otplatu u ratama i anuitetima, a dužnik bi odlučio koji mu način otplate više odgovara.
Zaposleni na određeno bez subvencija
Kriterije za dobivanje kredita trebalo bi proširiti nekim socijalnim komponentama, kako brzina kojom će netko reagirati na natječaj ne bi bila jedini uvjet, smatra i Mile Horvat (SDSS) koji upozorava da na subvencije neće moći računati zaposleni na određeno vrijeme, a takvih je danas puno. Kad će biti natječaj, pita i SDP-ov Gordan Maras. U Hrvatskoj desetine tisuća mladih obitelji ima problema sa stambenim pitanjem, a nudi se subvencioniranje za njih nekoliko stotina najbržih, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) problematizirajući tvrdnje da predloženi zakon ima prije svega demografski karakter.
Branko Bačić (HDZ) u obranu zakona kaže da on nije napisan da rješava, niti može riješiti sve demografske probleme. Ipak, na ovaj se način najbrže i najlakše omogućava mladom čovjeku da riješi stambeno pitanje uz nemali iznos državne potpore, ističe zastupnik i odbacuje tvrdnje o zaradi države.
Za trajanja zakona država će izdvojiti 160 milijuna kuna, ove godine 17,5 milijuna , iduće 35 milijuna, pa još 35 itd., kaže Bačić koji se ne slaže ni s tvrdnjama da zakon ne vodi računa o ravnomjernom razvoju države, da će mlade okrenuti gradovima. Obrnuto, zakon ide za tim da građanin kreće u gradnju nove nekretnine ili da kupi rabljenu od Korčule do Iloka, tvrdi Bačić.
SDP-ovu Marasu zasmetalo je što za rasprave o predloženom zakonu u sabornici nema novog resornog ministra HNS-ova Predraga Štromara. “Znači, trgovca Štromara nema”, rekao je Maras pitajući se zašto nije došao, boji li se zastupničkih kritika “jer je trgovac”.
Izvor: jutarnji.hr